Robotaksiji: Budućnost prijevoza?

Što su zapravo robotaksiji?

Robotaksiji su autonomna vozila, odnosno vozila bez vozača, koja koriste naprednu tehnologiju poput senzora, kamera, radara i umjetne inteligencije kako bi se sigurno kretala prometom. Njihova svrha je jednostavna pružiti uslugu prijevoza na zahtjev bez potrebe za ljudskim vozačem.

Tko je sve u igri?

Iako danas više tvrtki razvija vlastite verzije robotaksija, neki su se istaknuli kao pioniri:

NuTonomy iz Singapura prva je tvrtka koja je 2016. pustila autonomne taksije na ulice, doduše u testnoj verziji.

Waymo, podružnica Googleove matične tvrtke Alphabet, 2018. godine lansirala je Waymo One – prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Phoenixu, Arizona.

AutoX je 2021. u kineskom Shenzhenu lansirao potpuno autonomnu uslugu, bez sigurnosnih vozača ili daljinskog nadzora.

Zoox, u vlasništvu Amazona, otišao je korak dalje – napravili su prvi robotaksi dizajniran od nule za autonomnu vožnju i pustili ga na ceste Kalifornije 2023. godine.

Kako to zapravo funkcionira?

Robotaksiji se oslanjaju na tzv. „percepcijski sustav“, koji uključuje LIDAR (laserski radar), kamere i druge senzore. Ti sustavi skeniraju okolinu 360° i prepoznaju sve – od pješaka i biciklista do prometnih znakova i semafora. Podaci se analiziraju u stvarnom vremenu kako bi vozilo znalo kada stati, ubrzati ili skrenuti. Sve to bez da čovjek dotakne volan.

Prednosti i izazovi

✔ Prednosti:

Manje nesreća – većina prometnih nesreća događa se zbog ljudske pogreške.

Ušteda vremena i novca – nema potrebe za vozačem, smanjuju se troškovi.

Dostupnost prijevoza – pogotovo za osobe koje ne mogu voziti (npr. stariji ili osobe s invaliditetom).

✖ Izazovi:

Sigurnosna pitanja – hoće li robotaksi prepoznati sve situacije na cesti?

Regulacija i zakoni – različite zemlje imaju različite propise o autonomnim vozilima.

Povjerenje ljudi – mnogi se još uvijek boje ideje vožnje bez vozača.

Gdje je Hrvatska u svemu tome?

Iako se kod nas još uvijek ne viđaju robotaksiji na cestama, Hrvatska itekako ima konja za trku i to zahvaljujući Rimac Grupi. Kroz svoj projekt Project 3 Mobility, Rimac razvija potpuno autonomni robotaksi pod imenom Verne. Planirano je da se prvi Verne robotaksiji pojave upravo u Zagrebu 2026., a tvrtka već razvija infrastrukturu i tvornicu za proizvodnju tih vozila. Projekt je već osigurao i europsko financiranje, a planovi uključuju širenje na gradove diljem Europe i Bliskog istoka. Uz to, hrvatska sveučilišta i istraživački centri sve više surađuju na projektima autonomne vožnje, što znači da Hrvatska ne stoji po strani – već se aktivno uključuje u globalnu utrku za mobilnost budućnosti.

Robotaksiji su više od futurističke ideje – oni su dio nove ere mobilnosti koja je već krenula. Dok tehnologija napreduje, a zakoni se prilagođavaju, mi – studenti i mladi ljudi – imat ćemo ključnu ulogu u oblikovanju društva koje će ih prihvatiti (ili odbaciti). Jedno je sigurno: budućnost prometa više neće izgledati kao danas.

Carla Lešević